Dvadeset petoro mladih iz Srbije bilo je deo Drinske letnje škole 2023 (DLŠ 2023), koju organizuje Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR Srbija), u saradnji sa organizacijama ForumZFD i Nezavisnim društvom novinara Vojvodine (NDNV). Polaznici i polaznice Drinske letnje škole imali su priliku da nauče više o masovnim kršenjima ljudskih prava na području Bosne i Hercegovine u periodu od 1991. godine do 1995. godine, kao i da posete Memorijalni centar Potočari – Srebrenica. 

Drinska letnja škola počela je javnim časom „Autostereotipi i heterostereotipi: normalizacija diskriminacije i nasilja” u kom su učesnici i učesnice imali priliku da razgovaraju sa psihološkinjom Tamarom Tomašević o načinima na koje se stereotipi i predrasude stvaraju i primenjuju u svakodnevnom životu, kao i o osećanjima i potrebama koje su u osnovi autostereotipa i heterostereotipa.

„Stereotipi su kognitivne prečice koje usmeravaju naše ponašanje. Sve što vidimo i čujemo  provlačimo kroz prethodna iskustva i tako stvaramo slike o svetu. Često ne sudimo o određenoj situaciji na osnovu činjenica, već na osnovu naših interpretacija”, rekla je Tomašević.

Tokom drugog dana Drinske letnje škole učesnici i učesnice imali su priliku da razgovaraju o političkom kontekstu pred rat i raspadu Jugoslavije sa Jasminom Lazović iz Hartefakta, da nauče više o genocidu u Srebrenici od istraživača za informisanje zajednica pogođenih sukobima u programu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu Nemanjom Stjepanovićem, kao i da sa istraživačicom u Inicijativi mladih za ljudska prava (YIHR Srbija) Jovanom Kolarić razgovaraju o deportacijama i logorima za Bošnjake u Srbiji, kao i o prisilnim mobilizacijama izbeglica.

„Presudom Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrđeno je da su pripadnici državnih struktura Srbije odgovorni za ratne zločine na teritoriji Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kada govorimo o genocidu u Srebrenici, genocid se desio kao rezultat izvršenja Direktive 7, kojom je naređeno eliminisanje muslimanskog stanovništva iz enklava Srebrenica i Žepa, zaštićenih zona UN”, rekao je Stjepanović. 

Tokom trećeg dana učesnici i učesnice imali su priliku da razgovaraju sa glavnim i odgovornim urednikom FakeNews Tragača Stefanom Janjićem o činjenicama i kako se njima boriti protiv dezinformacija o genocidu u Srebrenici, važnosti usmene istorije i storytelling-u sa Nejrom Mulaomerović iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN), kao i o fenomenu seksualnog nasilja u ratu u istočnoj BiH sa Sanjom Pavlović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC).

„Usmena istorija je važna jer beleži lična iskustva i priče preživelih, ali i pomaže u borbi protiv revizionizma i obrazuje buduće generacije”, rekla je Mulaomerović kada je govorila o važnosti usmene istorije za proces suočavanja sa prošlošću. 

Poslednjeg dana Drinske letnje škole učesnici su posetili Memorijalni centar Potočari – Srebrenica, gde su imali priliku da saznaju više o toku dešavanja uoči genocida, kao i o načinu na koji su masovna ubistva sprovedena.

„Kada govorimo o Srebrenici i zločinima u ratu sve se svodi na ono što smo čuli, videli, na nešto što nam je neko rekao. Jedini način da sami izgradimo mišljenje o nedvosmislenim zločinima jeste da se direktno suočimo sa činjenicama, sa prostorom i energijom mesta tih zločina. Mnogo različitih teorija o Srebrenici postoji, ali je tačna samo jedna. Da bismo tu istinu saznali moramo se potruditi da istražimo, ignorišući sve spekulacije, i samostalno izgraditi mišljenje, ne samo o Srebrenici, već o svemu onome u šta nismo sigurni“ , rekla je polaznica Drinske letnje škole Mila Pajić.

Finansirano od strane Evropske unije.