Inicijativa mladih za ljudska prava identifikovala je u novom izveštaju „Stanje poricanja” najmanje 110 primera poricanja ratnih zločina iz devedesetih godina od strane vlasti u Srbiji  tokom 2025. godine. U izveštaju je mapirano najmanje 60 slučajeva veličanja 10 osuđenih ratnih zločinaca kao i najmanje 50 slučajeva različitih oblika poricanja ratnih zločina poput negiranja zločina u Račku, opsade Sarajeva, postojanja logora u Prijedoru kao i masovnih grobnica u Batajnici. Kao i ranijih godina i u 2025. godini genocid u Srebrenici ostaje pojedinačno najporicaniji zločin, sa najmanje 30 dokumentovanih slučajeva. 

Četvrti po redu izveštaj „Stanje poricanja” mapira prakse poricanja ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca od strane predstavnika vlasti i institucija, kao i drugih društvenih aktera poput medija, crkvi, političkih partija i akademske zajednice. Ovogodišnji izveštaj nosi naziv „Stanje poricanja – Srbija 2025: Ratni zločinci kao zaslužni građani”, podsećajući na događaj koji je po razmerama poricanja ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca obeležio 2025. godinu – smrt i sahrana Nebojše Pavkovića. Pavković je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, čime je postao prvi ratni zločinac iz devedesetih koji je sahranjen uz najviše državne i vojne počasti, što predstavlja opasan presedan. 

„Kada smo počeli sa redovnim godišnjim izveštavanje o stanju poricanja znali smo da je negiranje i relativizacija ratnih zločina zločina postalo jedan od noseći stubova politike u Srbiji. Ono je glavno sredstvo za raspirivanje mržnje koja se pokazuje kao nacionalistički alat za distrakciju javnosti jer se tako, nažalost, efikasno stvaraju podele. Prošla godina bila je očigledan primer da je cilj poricanja i zloupotrebe ratne prošlosti zapravo razaranje demokratskih kapaciteta našeg društva”, ističe Sofija Todorović, direktorka Inicijative mladih za ljudska prava. 

Opstrukcija saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu u slučaju više funkcionera Srpske radikalne stranke, nepriznavanje presude Suda BiH u slučaju zločina na Tuzlanskoj kapiji kao i imenovanje Dragoslava Bokana, osnivača paravojne jedinice „Beli orlovi” za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta u Beogradu samo su ilustrativni primeri institucionalne blokade procesa suočavanja sa ratnom prošlošću u Srbiji. 

Rekordne razmere praksi poricanja tokom 2025. godine delom treba tumačiti i u kontekstu represivnog odgovora režima na masovne proteste građana, jer predstavnici vlasti instrumentalizuju teme ratova i ratnih zločina u svrhu diskreditacije političkih protivnika. Tako su, na primer, tokom prošle godine najviši predstavnici vlasti u više navrata lažno optuživali predstavnike opozicije i studentskog pokreta kako tvrde da su Srbi „genocidan narod”. 

Todorović navodi da izveštaj pokazuje „koliko zapravo malo govorimo o prošlosti na pravi način jer za to prostor gotovo da ne postoji iako je zadatak svih nas da ga stvaramo.” Ona zaključuje da su „glavna prepreka za razgovor o prošlosti koji bi doprineo procesu zaceljenja i pravdi predstavnici institucija i mediji.” 

 

Izveštaj „Stanje poricanja – Srbija 2025: Ratni zločinci kao zaslužni građani” možete pročitati ovde: WEB BHS Stanje poricanja 2025.