Direktorka Inicijative mladih za ljudska prava, pravnica i aktivistkinja Sofija Todorović ovogodišnja je dobitnica nagrade „Osvajanje slobode“, koju po 26. put dodeljuje Fondacija „Maja Maršićević-Tasić“. Nagrada se dodeljuje ženama za doprinos promociji ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije, a ustanovljena je 2001. sa idejom da očuva uspomenu na Maju Maršićević-Tasić, novinarku i političarku.

Jedna od prošlogodišnjih dobitnica, studentkinja Ružica Ristivojević sa Fakulteta dramskih umetnosti, uručila je nagradu Sofiji Todorović u četvrtak, 24. septembra.

„Za mene je osvajanje slobode borba koja ne može biti uspešna ako nije lična, jer se sloboda osvaja tako što prvo pomerate granice u sebi, a onda i oko sebe. Ne bih volela da ovu borbu romantizujemo, ona sa sobom nosi nesigurnosti i stalna preispitivanja, ali je ujedno i jedina koja ima smisla i koja donosi nemerljivo lepa iskustva“, rekla je Todorović.

Ona je nagradu posvetila mladim aktivistkinjama koje su u egzilu, i koje već više od 500 dana ne žive u svojoj zemlji, a koje su jako mlade govorile o tome kakvu zemlju žele.

,,One nisu sedele i kukale nad tim šta sve Srbija nema i kakva sve Srbija nije, nego su govorile o tome kakva Srbija treba da bude i kakve one veruju da Srbija može da bude”, rekla je Todorović, i dodala da nagrada pripada svim mladim aktivistkinjama i ženama koje se osnaže da govore o stvarima koje najčešće nisu popularne, ali koje nastavljaju da to rade jer veruju u promene.

Ružica Ristivojević je, čitajući obrazloženje, navela da se nagrada dodeljuje Sofiji Todorović u trenutku kada se u Beogradu s vojnim počastima sahranjuje Ratko Mladić, dok se ljudi koji govore o miru, odgovornosti i ljudskim pravima i dalje suočavaju sa pritiscima, pretnjama i pokušajem ućutkivanja.

,,Sofija Todorović već više od deset godina svoj rad posvećuje ljudskim pravima, suočavanju sa prošlošću i izgradnji mira. Kao direktorka Inicijative mladih za ljudska prava, ali i kroz raniji aktivistički edukativni rad uporno otvara prostor za teme društva koje se često guraju u stranu: ratne zločine, Srebrenicu, odgovornost, prava manjina i odnose Srbije i Kosova i Metohije”.

Ona je rekla da Todorović kroz svoj aktivizam godinama gradi prostor za susret ljudi iz Srbije i Kosova kroz festival Mirdita, dobar dan!, kao i da je više puta bila izložena pretnjama zbog svog rada.

,,Danas, kada se prostor za građanski otpor ponovo sužava, Sofija nastavlja da radi sa mladima, podržava studente i sve one koji se suprotstavljaju pritiscima, ali uvek je spremna da kritički posmatra sve, pa i sopstveni rad. I zbog hrabrosti koja istraje tamo gde bi bilo lakše odustati i zbog doslednosti da odbrani ljudska prava i više od decenije rada na društvu u kom se umesto mržnje biraju susret, odgovornost i solidarnost, žiri nagradu dodeljuje Sofiji Todorović za osvajanje slobode”, rekla je Ružica Ristivojević.

Među ranijim dobitnicama nagrade su novinarke Tamara Skrozza, Danica Vučenić, Brankica Stanković i Olja Bećković, istoričarka Dubravka Stojanović, profesorka Srbijanka Turajlić, glumica Mirjana Karanović, aktivistkinja Aida Ćorović, aktivistkinja Staša Zajović, pravnica Vesna Rakić Vodinelić i tužiteljka Bojana Savović. Nagrada je 2025. godine kolektivno dodeljena studentkinjama Srbije, a u njihovo ime priznanje je primila studentkinja Fakulteta dramskih umetnosti Ružica Ristivojević, koja je ove godine uručila nagradu Sofiji Todorović.

Maja Maršićević-Tasić bila je novinarka, političarka, članica Građanskog saveza Srbije, direktorka kampanje „Srbija je naša zemlja“, poslanica u Skupštini Srbije i šefica kabineta tadašnjeg ministra spoljnih poslova Gorana Svilanovića. Poginula je u saobraćajnoj nesreći u martu 2001. godine. Njeni prijatelji i saradnici osnovali su Fondaciju kako bi sačuvali uspomenu na njen javni i politički angažman i borbu za slobodu. Od osnivanja, nagrada se tradicionalno uručuje 24. septembra, simbolično na dan izbora 2000. Godine, nakon kojih je Slobodan Milošević posle decenije izgubio vlast. Žiri čine prethodne dobitnice, pa se izbor svake nove laureatkinje nadovezuje na niz žena koje su svojim javnim i profesionalnim radom doprinele temama ljudskih prava, demokratije, tolerancije i vladavine prava.