Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) smatra da je ućešće osuđenog ratnog zločinca Vladimira Lazarevića na državnoj komemoraciji, najavljeno za 24. mart u Nišu,  povodom obeležavanja 25 godina od početka NATO bombardovanja SRJ, teška uvreda za civilne žrtve NATO bombardovanja i sve žrtve rata na Kosovu. 

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) smatra da je ućešće osuđenog ratnog zločinca Vladimira Lazarevića na državnoj komemoraciji, najavljeno za 24. mart u Nišu,  povodom obeležavanja 25 godina od početka NATO bombardovanja SRJ, teška uvreda za civilne žrtve NATO bombardovanja i sve žrtve rata na Kosovu. 

U intervjuu za
„Večernje Novosti” od 3. marta ove godine, Lazarević je najavio da će “komandovati” na zvaničnoj komemoraciji povodom godišnjice bombardovanja. Centralni događaj koji organizuje Vlada Srbije biće 24. marta u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u naselju Duvanište, u Nišu. 

Prema izjavi ministra Nikole Selakovića, na 25. godišnjicu NATO bombardovanja SR Jugoslavije, u kripti ove crkve biće predstavljeno 1139 imena vojnika, policajaca, dobrovoljaca poginulih na Kosovu od 1998. do 1999. godine i u kopnenoj zoni bezbednosti od 2000. do 2003. godine, a koja će biti ispisana na 19 ploča. Predlog za postavljanje memorijalnih ploča dao je Lazarević, dok su ministri Vučević i Selaković koristeći državne resurse koordinisali postavljanje memorijalnih ploča u saradnji sa niškom Eparhijom SPC-a. 

Prema pisanju Niških vesti”, Lazarević je i jedan od tri aktera dokumentarnog filma Košare”, čiji autori Đorđe Bojanić i Dejan Jovanović imaju za cilj da se ovaj film 25. marta ili 14. aprila ove godine prikaže u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji, đacima uzrasta 8. razreda kao i đacima svih razreda srednjih škola. 

Lazarević je 20. marta govorio na skupu Da se ne zaboravi” u Domu Vojske u Nišu zajedno sa državnim sekretarom Ministarstva rada Dejanom Antićem što je jedan od mnogobrojnih primera slavljenja ratnih zločinaca od strane Vlade Srbije. Tom prilikom, on je naglasio da je NATO agresija na našu zemlju postupak bez presedana u istoriji ratovanja, i da se postavlja pitanje zašto je na kraju 20. veka izvršen takav zločin protiv čovečnosti, i to bez ikakve odgovornosti i kajanja”. Paradoks je da je upravo Vladimir Lazarević 2014. godine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen za zločine protiv čovečnosti jer je dokazano da je odgovoran za ubistva i deportacije albanskih civila tokom rata na Kosovu. 

Zato pozivamo Vladu Srbije da hitno opozove učešće Lazarevića na državnoj komemoraciji, kao i da u nedelju bude pročitan za sada jedini verodostojan popis civilnih žrtava NATO bombardovanja, koji je 2014. godine napravio Fond za humanitarno pravo. Prema ovom popisu, u NATO napadima poginulo je 756 ljudi, i to 452 civila i 304 pripadnika oružanih snaga. Među civilima je 207 srpske i crnogorske nacionalnosti, 219 civila Albanaca, 14 Roma i 14 građana drugih nacionalnosti. Ukupno je stradalo 274 pripadnika VJ/MUP, i 26 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). 

Obaveza predstavnika države je da umesto prakse poricanja ratnih zločina prema civilima albanske nacionalnosti, i to na godišnjicu bombardovanja SRJ iskažu poštovanje i prema žrtvama ratnih zločina srpskih snaga na Kosovu. Slavljenjem ratnih zločinaca i sećanjem isključivo na one koji su se borili u ratu, komemoracije gube potencijal za zalečenje trauma i izgradnju mira.