U okviru programa „Korak bliže miru” mladi iz Srbije i Bosne i Hercegovine mogli su da saznaju nešto više o ratnoj prošlosti Tuzle, sa posebnim osvrtom na zločine na tuzlanskoj Kapiji, odaju počast svim žrtvama, ali i da pošalju poruku pomirenja i potrebe da odgovorni za ove zločine budu procesuirani. Pored toga, mladi su imali priliku i da se upoznaju sa omladinskim, mirovnim i LGBTIKA+ aktivistima i aktivistkinjama iz Tuzle i da međusobno razmene iskustva.

Program je otpočeo predavanjem Marka Milosavljevića, rukovodioca za istraživanje i zagovaranje Inicijative mladih za ljudska prava, na kome su se učesnici i učesnice imali priliku da pogledaju dokumentarni film o zločinu na tuzlanskoj Kapiji, ali i da saznaju više o predmetu Đukić i njegovom sudskom epilogu.

Drugog dana programa, učesnici i učesnice su imali priliku da posete nevladine organizacije i saznaju na koje se sve načine aktivisti i aktivistkinje bore za ljudska prava i bolje društvo u Tuzli. Dan je započeo posetom i upoznavanjem sa radom organizacije Vive žene, koja pruža psihosocijalnu pomoć i podršku osobama koje su doživele traumatska iskustva rata, torture i nasilja, kao i žrtvama porodičnog nasilja. Nakon toga je usledila i poseta Međunarodnoj komisiji za nestala lica (International Commission on Missing Persons – ICMP) tokom koje  je Dragana Vučetić predstavila proceduru identifikovanja žrtava rata u Bosni i Hercegovini. 
Tokom razgovora sa predstavnicima Fronta Sloboda, mladi iz Srbije su mogli da saznaju više o tome na koji način se ova organizacija kroz istraživanja i akcije zalaže za poboljšanje životne sredine ali i za veće uključivanje mladih u politički život Tuzle.

Ovaj dan je bio obeležen i posetom Međunarodnoj galeriji portreta, ali i razgovorom sa LGBTIKA+ aktivistima i aktivistkinjama iz Tuzlanskog otvorenog centra (TOC) o osnaživanju LGBTIKA+ zajednice, lokalnim inicijativama TOC-a, njihovom zagovaranju inkluzivne politike, ali i o Kvirhani, festivalu koji će se održati u Tuzli od 31. maja do 2. juna. Dan je završen kreativnom radionicom sa predstavnicima i predstavnicama omladinskog pokreta Revolt, organizaciji mladih koja radi na osnaživanju mladih za učešće u javnom životu BiH.
Tokom trećeg dana programa, 25. maja, mladi iz Srbije i BiH položili su cveće na Slanoj banji i Kapiji, kako bi odali počast žrtvama zločina na Kapiji i preneli poruku da je važno da se mladi informišu o ovom zločinu, ali i da oni koji su odgovorni za njega budu procesuirani. Nakon polaganja cveća, učesnici i učesnice su posetili Memorijalni centar Kapija, gde su imali priliku da saznaju više o samom zločinu i razgovaraju sa roditeljima i članovima porodica žrtava. Ovaj dan je završen paljenjem sveća na tuzlanskoj Kapiji za 71-u žrtvu ovog zločina. 
„Jako je teško raditi u atmosferi gde aktivistkinje i aktivisti rade i skreću pažnju na održavanje kulture sećanja, probleme pomirenja u regiji, i informisanju javnosti, jer se oseća manjak podrške i pažnje, pogotovo naravno, jer zvanična politika negira zločine. Međutim, uprkos svemu, mi smo otišli do Tuzle, odali čast žrtvama, posetili organizacije koje se bore kao i mi, upoznali mnogo divnih ljudi i tako smo napravili mali korak ka boljoj budućnosti.”
Miona Jeremić, učesnica programa „Korak bliže miru”
„Ova poseta za mene je svakako još jedno iskustvo, zato što koliko god bili upoznati sa ti šta se događalo tokom sukoba devedesetih, ne mogu se ukratko opisati emocije, koje sam osetio za vreme posete samom mestu stradanja – Kapiji, Slanoj banji, gde je sahranjena većina stradalih, kao ni emocije koje sam osetio tokom razgovora sa lokalnim aktivistima, a naročito tokom razgovora sa članovima porodica stradalih na Kapiji. Nijedan zločin ne ostavlja čoveka ravnodušnim, pogotovo kada su žrtve u vreme stradanja imale prosečno dvadesetak godina. Ukoliko bih posetu Tuzli morao da sumiram jednom rečju, rekao bih – emotivno.”
Veljko Baljević, učesnik programa „Korak bliže miru”

Program Korak bliže miru” organizuju Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije i Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine uz podršku Fridrih Ebert fondacije (Friedrich Ebert Stiftung).