Kako je kolonijalizam oblikovao rasnu diskriminaciju i koja je naša uloga u tome danas?

Hajde da vratimo kazaljke unazad. Rasizam je uvijek bio prisutan na jedan ili drugi način, sa stalnim strahom od „ljudi druge boje“, iako pojam rase nije postojao u obliku kakvim ga danas poznajemo. Želja ega da konstantno bude superioran, ponire do samog temelja našeg bića. Tada postavljamo pitanje: zašto najinteligentnija bića na planeti, sa mnogim dostupnim resursima, ne razumiju i ne prihvataju pojam „jednakosti“?

Razumijevanje ega u rasističkom ponašanju

Psihološki egoizam tvrdi da svaka osoba ima samo jedan krajnji cilj: vlastitu dobrobit. U situaciji života i smrti, majka će čak napustiti svoje dijete samo da bi preživjela, a zatim će situaciji pristupiti u skladu sa tim. Ovo se smatra prirodnom potrebom za preživljavanjem koju naše tijelo ima u svom DNK, ali ljudski ego ima ogromnu ulogu u tome, duboko ukorijenjen u našoj samosvijesti.

Ego se hrani identifikacijom i separacijom. Ovdje dolazimo do potrebe da pripadamo određenoj socijalnoj ulozi, da budemo povezani sa višim bićem ili ciljem, sa samo jednom krajnjom namjerom: da nahranimo naš ego. Stoga, mnoge svjetski vodeće civilizacije odlučivale su kako da steknu moć i povjerenje. Neke nacije su birale put rasizma kako bi kontrolisale mase i stekle moć, neke su birale nacionalizam, a mnoge i skoro sve, birale su seksizam zbog lakšeg fizičkog potčinjavanja tijela, naročito ženskog. 

Azijske zemlje, Mongole su doživljavale kao varvare i necivilizovane; zapadni Evropljani, istočne Evropljane i bliskoistočnjake su smatrali prljavima, a mnoge od tih iskrivljenih percepcija još uvek opažamo u različitim kontekstima, dok je jedno od najgorih sistematskih postupaka opresije svih vremena bio prema crncima.

Sistemska opresija je prvi put primijećena u Srednjem vijeku, kada je crkva dostigla vrhunac svoje moći i uticaja, dok se pojam rase oblikovao dalje i bio geografski određivan. Krstaški ratovi i širenje islamskih imperija upoznali su Evropljane sa ljudima iz Afrike, Azije i Bliskog istoka, često sa osjećajem kulturne i vjerske superiornosti. Ovaj rani osjećaj „drugosti“ počeo je da se razvija u rasne razlike koje danas poznajemo, a svoju krajnju formu dobio je kroz kolonijalizam.

Vrhunac kolonizacije

Od 15. vijeka nadalje, evropske sile, počele su da kolonijalizuju djelove Afrike, Azije i Amerike. Tokom ovog perioda počinjeni su mnogi zločini protiv čovječnosti, poput ubistava, silovanja, eksperimenata, izgladnjivanja i zatvaranja zasnovanih isključivo na različitosti. Da bi opravdali eksploataciju, ropstvo i kolonijalizaciju neevropskih naroda, kolonijalne sile, razvile su rasnu hijerarhiju, s’ Evropom na vrhu, a Afrikanci, domoroci i drugi narodi smatrani su inferiornim. Ove akcije dovele su do jednog od najgorih zločina protiv ljudskih prava u kontekstu rasne diskriminacije u istoriji, transatlantske trgovine robljem, koja je trajala od 16. do 19. vijeka, kako bi se dalje uspostavila „bijela superiornost“. Ovi događaji su kasnije stvorili osnovu za naučne eksperimente o biološkoj „rasnoj hijerarhiji“, gdje su mnogi ljudi smatrani manje inteligentnim isključivo zbog veličine glave, tamnije boje kože koja je smatrana prljavom, dok je bijela koža smatrana čistom, sve zasnovano na „naučnim“ istraživanjima. Kolonijalne ideologije su dovele do tvrdnji da su određene rase biološki superiorne, dok su neobrazovani ljudi, veliki djelovi nacija, slijepo vjerovali tim tvrdnjama i ponašali se u skladu s njima. Sa obrazovanjem koje je bilo nedostupno mnogim grupama, a kontrolisano od strane vlasti i sistemske dogme, to je dovelo do rasne diskriminacije u svim slojevima društva.

Naša uloga u rasnoj diskriminaciji danas

Društvo ima tendenciju da prati i podliježe lakim promjenama u ponašanju, da bude zaslijepljeno uvjerenjima koja su im porodice prenosile od malih nogu, a mnoge od tih porodica su prenosile diskriminativna uvjerenja „s’ koljena na koljeno“, kako mi to kažemo na Balkanu, s jedne generacije na drugu. Govoreći o ovom regionu, Romi ovdje su veoma diskriminisani, posebno u kontekstu generacijskih ograničavajućih uvjerenja. U Srbiji veliki broj Roma živi u više od 700 neformalnih naselja, bez osnovnih uslova za dostojanstven život, sa socijalnim pomoćima koje ne pokrivaju ni minimum potrošačke korpe. Prema podacima organizacije A11, evidentno je da su Romi, muškarci i žene, sistemski, direktno i indirektno, diskriminisani na rasnoj osnovi – čak i svjedoče da hitne službe ponekad ne reaguju na pozive ljudi koji tamo žive. Iako su zakonske strukture poput segregacije i aparthejda uklonjene, sistemski rasizam ostaje duboko ukorijenjen u oblastima kao što su sprovođenje zakona, zdravstvo, obrazovanje i zapošljavanje. Takođe, on se održava kroz društvene stereotipe i predrasude.

Globalizacija, migracija i digitalno doba, takođe su otkrili nove dimenzije rasizma, jer pojedinci i grupe mogu doživjeti diskriminaciju u različitim zemljama ili putem onlajn platformi.

Naša uloga je da se suočimo sa nepravednom stvarnošću ili da joj podlegnemo. Danas, lakše nego ikad, možemo oblikovati globalna uvjerenja putem društvenih mreža, organizovati radionice i projekte na temu diskriminacije svih vrsta, pisati publikacije, postati eksperti u ovim oblastima i baviti se diskriminacijom u javnim službama.

Sve ovo može da počne jednostavno slušanjem… a mi smo tu da čujemo.

Izvori:

1. Shaver, Robert, “Egoism”, The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Spring 2023 Edition), Edward N. Zalta & Uri Nodelman (eds.), URL=https://plato.stanford.edu/archives/spr2023/entries/egoism/ 
2. Orestis, Tsinalis, “The Mongols: A prototypical case of historical misrepresentation, and why it matters today”, Medium (November 2015),
   URL= https://medium.com/@orestistsinalis/the-mongols-a-prototypical-case-of-historical-misrepresentation-and-why-it-matters-today-da98b58a25fa 
3. Heng, Geraldine, “Race and Racism in the European Middle Ages.”, J. Paul Getty Trust (May 2019), URL = https://www.getty.edu/art/exhibitions/outcasts/downloads/heng_race_racism.pdf 
4. King, Matt, “The Crusades in North Africa”, Oxford Research Encyclopedia of African History (August 2021), URL= https://oxfordre.com/africanhistory/view/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-1174 
5. “Eugenics and Scientific Racism”, National Humane Genome Research Institute (May 2022), URL = https://www.genome.gov/about-genomics/fact-sheets/Eugenics-and-Scientific-Racism